13 zanimljivosti o Tešnju koje možda niste znali
0 3 sedmice

Historija Tešnja

Prije nego nabrojimo zanimljivosti o Tešnju, podsjetimo se malo njegove historije.

Tešanj leži među brdima uz rječicu Tešanjku, na 230 metara nadmorske visine.  U Tešanj morate doći namjerno sa raskršća u Doboj-jugu do Tešanjke ili Jelaha, pa dobrom asfaltnom cestom do Tešnja.

Površina općine Tešanj iznosi 160 km2 na kojoj živi oko 53 000 stanovnika. Općina se u susjedstvu graniči sa općinama Doboj, Doboj-jug, Usora, Teslić i Maglaj.

Pored prirodnih ljepota Tešanj ima bogatu kulturno-historijsku prošlost. Tešanj u svom gradskom jezgru baštini niz kulturno – historijskih spomenika kao što je stara Gradina, jedna od najznačajnijih i prostorno najvećih tvrđava na prostoru BiH, zatim džamija Ferhadija, izgrađena 1564. godine.

Zanimljivosti o Tešnju koje možda niste znali - Kula Tešanj
Gradina – Tešanj

Posebno je interesantna sahat kula, koja je jedna od četiri u BiH koje još i danas rade, a izgrađena je u 17. stoljeću i visoka  18,5 metara. Tu je i Eminagića konak, najstariji i najljepši objekat porodičnog graditeljskog naslijeđa u Tešnju, a smatra se da datira još iz 1860.godine.

Inače, tešanjski kraj je u svijetu poznat po izvorima najkvalitetnijih mineralnih voda od kojih skoro sve nose najveća svjetska priznanja za kvalitet. Upravo zbog toga je Turističko – rekreaciona zona Kiseljak, zdravstveno – gastronomski sigurno izuzetno zanimljiva destinacija za sve one koji cijene izvorno – prirodne vrijednosti i vlastito zdravlje.

468*60

Pod današnjim imenom Tešanj se prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje “i na Usori grad Tešanj”.

Između 1463. i 1521. godine Tešanj je prelazio čas pod tursku čas pod ugarsku vlast, a u vremenu oko trinaest godina (1463-1476) Tešanj je bio središte Kraljevstva bosanskog i sjedište vojvode Radivoja Kotromanića, člana bosanske kraljevske loze. Kraljevstvo bosansko je tampon-država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. Tešanj će zatim biti središte nahije, a kasnije i kadiluka kojeg su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher. Kako je granica Otomanskog Carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru.

Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina Dubrava i Borja, osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-begov vakuf, sa selima Omanjska i Kuzmadanje (Komušina i Planje), a ćehaja tog vakufa postao je Gazi Ferhad-beg, sin Iskenderov, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore.

Ferhad-beg, koji se prvi put u historijskim dokumentima spominje kao sudionik Mohačke bitke (1526), zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja. On je graditelj glavne tešanjske džamije (Čaršijska ili Ferhadija) koju je, kako stoji u vakufnami, sagradio “za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva”. Još je 1557. godine uvakufio mekteb (osnovna škola) i medresu (srednja škola), han, trideset i dva dućana, mlinove, ćiftluke (feudalni posjed) Jablanica i Caglići (danas sela), ogromnu svotu novca…

Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju.

Dakle u Tešnju se rano pojavljuju školske institucije, a 1856. godine spominju se čak i tri medrese. Prije toga (1761) postojala je Hadži Muhamedova muallimhana (učiteljska škola). Godine 1867. u tešanjskom kadiluku postojalo je 16 mekteba. Pravoslavna škola u Tešnju osnovana je 1833, a franjevačka 1837. godine u Sivši, selu kod Tešnja koje je centar katoličkog življa.

Sivšu je 1842. godine posjetio fra Ivan Franjo Jukić “radi ustrojstva knjižnice”. Godine 1870. ustanovljena je kiraethana (čitaonica). Valja spomenuti i muftiju (najviši muslimanski vjerski autoritet u jednom okrugu) Mustafu Šefki Užičanina koji je 1868. godine uvakufio vrijednu biblioteku.

Eminagića konak - Tešanj
Eminagića konak – Tešanj

U historiji Tešnja bitna je i Gradina – utvrda koja dominira okolicom. Prostorno i po površini (6.296 m2) Gradina spada među najznačajnija utvrđenja u Bosni i Hercegovini. Utvrda na ovom mjestu postojala je, kako su pokazala arheološka iskopavanja, još u prahistorijskom periodu. Kada se u XVII. stoljeću intenzivno počinje razvijati tešanjska čaršija, sazidana je i Sahat-kula, visine 18,5 metara. Sahat je ranije pokazivao vrijeme “alaturka”, a današnji sahat, koji pokazuje srednjoevropsko vrijeme, donesen je iz Beča 1890. godine i još uvjek dobro radi. Poklon je Fehim-bega Smailbegovića, što se vidi iz natpisa na njegovoj poleđini.

Kad se od 1861 do 1864. godine gradi kolski put Sarajevo – Brod, a potom 1878. i pruga dolinom Bosne, Tešanj ostaje van tranzita i doživljava stagnaciju. Čak postaje i depopulaciono mjesto. Grad Tešanj imao je 1851. godine oko 9.000 stanovnika. Veliki tešanjski srez ostao je i poslije austrougarske okupacije uglavnom u granicama ranije nahije i kadiluka. Današnja općina ima približno samo jednu trećinu teritorija koju je srez imao do 1930. godine. U privrednom razvoju Tešanj i dalje stagnira, a Doboj i Teslić izdvajaju se i postaju samostalni srezovi.

Start_Your_Journey_Lifestyle_EN_v4_936x120

U naučnim krugovima Tešanj je posebno glasovit zbog vrijednosti koje krije njegova Narodna biblioteka. Bibliotekarska tradicija u Tešnju je vrlo duga, jer tu zapravo postoji kult knjige. I u tešanjskoj se pravoslavnoj crkvi nalazi blago. Tu se, naime, čuva zbirka od stotinu iznimno vrijednih ikona nastalih u vremenu od XVI. do polovine XIX. stoljeća. Već u jesen 1941. godine zbog agresije nacističkih okupatora na bivšu Kraljevinu Jugoslaviju i njene narode, odjekuju ustanički pucnji u tešanjskom kraju. Borbi protiv okupatora tešanjski srez dao je oko 2.800 boraca od kojih je oko 380 poginulo za slobodu i ravnopravnost, što, nažalost, nije ostvareno ni u bivšoj SFRJ.

Zanimljivosti o Tešnju koje možda niste znali

1. Pored kulturno-historijskog naslijeđa, Tešanj se može pohvaliti i prirodnim bogatstvom

Naime, na tešanjskoj općini postoji veliki broj izvora mineralne vode od kojih su iskorišteni njih pet i trenutno se mogu naći na policama svih većih distributera. Kvalitet tešanjskih mineralnih voda priznat je i van granica Bosne i Hercegovine pa čak i u Sjedinjenim Američkim Državama.

2. Tešanjska čaršija je nekada bila poznata po svojim zanatima i zanatlijama

Svoj procvat doživljava u XVII i XVIII stoljeću kada je u Tešnju bilo oko 40 zanata. Posebno je obućarski zanat u Tešnju imao dugu tradiciju. Još 1639. Je u Tešnju bilo 5 opančarskih radnji, 9 papučarski radnji i 9 radnji čizmadžija. Danas u Tešnju postoji samo jedna „Obućarska radnja”.

3. Prva apoteka u Tešnju osnovana je 1884. godine a osnovao ju je Petar Misitas

4. Prva ambulanta u Tešnju otvorena je 1885. godine, a prvi ljekar bio je Jaroslav Wertheimer

5. Prvi hotel u Tešnju otvoren je 1897. godine i zvao se „ANGELUS“. Imao je samo četiri ležaja.

6. Među 100 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini po prometu, izvozu i investicijama se u prošloj godini našlo čak 23 kompanije iz Tešnja. 

7. Nacionalno blago Tešnja čini i Eminagića kuća, najstarija kuća u ovom gradu izgrađena polovinom XIX stoljeća u vlasništvu Eminagića, bogatih veleposjednika i trgovaca

Generacije Eminagića su živjele u konaku do osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je konak počeo propadati. U oronulom stanju, kuću je otkupila općina Tešanj čime je pokrenuta inicijativa za njenom obnovom. U junu 2005. godine historijska građevina – Eminagića konak je na osnovu Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, proglašena nacionalnim spomenikom.

8. Iz Tešnja je pokrenuta inicijativa osnivanja prvih bošnjačkih književnih časopisa (Behar i Biser) koje je finansijski podržavao Tešnjak Adem-aga Mešić. Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tešanjski pisac Musa Ćazim Ćatić


9. U Tešnju je prije 150 godina održana prva pozorišna predstava u Bosni i Hercegovini 

Davne 1865. godine, učitelj Stevo Petranović je s grupom građana postavio na pozorišne daske i odigrao Hebelovu “Juditu”.

10. Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje “i na Usori grad Tešanj”

Osmanlije osnivaju Bosansko kraljevstvo 1465. čiji je glavni grad Tešanj. Za kralja je imenovan Matija Kotromanić.

11. U Tešnju je radio i sahranjen čuveni književnik i novinar Rešad Kadić

Rođen je u Sarajevu 1912. godine, gdje je stekao i svoje obrazovanje. Najpoznatiji je po svome “Mevlud”-u, za koji je dobio prvu nagradu na takmičenju Vrhovnog islamskog starješinstva 1963 godine, ali i po romanima i pripovijetkama natopljenim islamskim duhom. Umro je u Sarajevu 1988., a po vlastitoj želji, sahranjen u Tešnju. U povodu 20. godišnjice njegove smrti, izdavački centar El-Kalem je 2008. godine štampao izabrana djela Rešada Kadića u četiri sveska.

12. U Tešnju je 6. aprila 1915. umro čuveni književnik Musa Ćazim Ćatić. 

Musa Ćazim Ćatić je rođen u Odžaku 1878. gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu, a u Tešnju se upisuje u medresu i uči kod tešanjskog muftije Mesuda Smajlbegovića turski, arapski i perzijski jezik. Prvi je urednik časopisa Biser koji je izlazio u Mostaru. Na početku Prvog svjetskog rata biva mobilisan te se na ratištu razbolio od tuberkuloze. Poslije kraćeg liječenja je vraćen u Tešanj gdje umire. Na njegovom mezaru u Tešnju stoji isklesano: “Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čuvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara.” Mnoge škole u Bosni i Hercegovini nose njegovo ime među kojima je i tešanjska Gimnazija “Musa Ćazim Ćatić”.

13. Tešanj je jedini bosanski grad (tvrđava) koju Evgen Savojski nije osvojio (spalio) u svom pohodu.

728*90

Pročitajte i ostale zanimljivosti na našoj stranici:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.