Grad velikih monoteističkih religija, to je bh. prijestolnica, jedna od zasigurno rijetkih u cijelom svijetu gdje se istovremeno mogu čuti ezan, poziv na molitvu s munare, i crkvena zvona.
Sarajevo kroz svoju historiju nije vraćalo nikoga ko se našao u nevolji. Tako su već krajem 15. vijeka, po protjerivanju sa svojih ognjišta iz Španije i Portugala, prvi Jevreji pristigli u Sarajevo bili Sefardi, dok dolaskom Austro-ugarske monarhije u 19. vijeku stižu Aškenazi iz centralne Evrope. Zahvaljujući suživotu islama, kršćanstva i judaizma Sarajevo je u jednom trenutku poprimilo svojom strukturom izgled šarolikog mozaika, koji će postati njegovo osnovno obilježje. Da biste vidjeli njegove krasne vjerske građevine, dovoljno je da prošetate užom jezgrom grada, gdje se nalaze znameniti tragovi islama, katoličanstva, pravoslavlja i judaizma. Pa zato krenimo redom.
Želite upoznati svaki kutak Bosne i Hercegovine. Pročitajte naše savjete šta posjetiti u BiH.
Baščaršijska džamija
Odmah do Kazandžiluka je Baščaršijska džamija. Njeno zvanično ime je džamija Havadže Duraka.
Izgrađena je 1528. godine od strane hodže Duraka, po kome i nosi naziv.
Podignuta u središtu tadašnjeg privrednog centra sarajevske čaršije, imala je veliki značaj za njen ekonomski razvoj. Više dobrotvora, većinom trgovaca, zavještalo je svoja imanja za održavanje vazova u ovoj džamiji.
Ono što je zanimljivo je da je odlično osvijetljena prirodnim svjetlom, ima dobru akustiku, te da sa džamije imam uživo uči ezan.
Proglašena je za nacionalni spomenik BiH.
Gazi Husrev begova džamija (Begova džamija)
Gazi Husrev begova džamija ili poznatija kao Begova džamija je najznačajniji spomenik islamske sakralne arhitekture na Balkanu. Središnja je džamija Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te jedna od od najvažnijih džamija u Bosni i Hercegovini i na Balkanu. Jedna je od tri najznačajnije džamije u BiH, uz Ferhadiju u Banjoj Luci i Aladžu džamiju u Foči.
Izgrađena je 1530. godine od strane Gazi Husrev bega, a projektovao ju je Adžem Esir Ali, učitelj mimara Sinana i je predstavljala građevinu od izuzetne važnosti za budući urbani razvoj Sarajeva, ali i za to da Sarajevo dobije status šehera – grada.
Gazi Husrev-begova džamija je okružena brojnim dućanima, a u blizini se nalazi i čuvena Sahat-kula, jedina sahat-kula u svijetu koja mjeri lunarno, “a la turca” vrijeme, usklađeno prema vremenu pet dnevnih namaza. U sklopu džamije se također nalazi šadrvan, abdesthana, kamena ograda te nekoliko turbeta. U blizini džamije je i medresa koja se također cijeni kao dio kompleksa. U dvorištu džamije, nalaze se i dva turbeta, u kojima su ukopani Gazi Husrev-beg i njegov do smrti vjerni prijatelj Murat-beg Tardić.
Za Gazi Husrev-begovu džamiju se također zna da je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898. godine.
Nekada je u dvorištu džamije postojala i muvekithana (opservatorij) u kojoj se na osnovu preciznih tehnika i instrumenata određivalo tačno vrijeme molitvi. U njoj su radili muvekiti koji su morali odično poznavati matematiku, astrologiju i astronomiju. Danas je na tom istom mjestu, u spomen na sarajevske muvekite, postavljen ekran, koji očitava vrijeme molitve po srednjeeuropskom vremenu. Već punih pet stoljeća tokom svakog dana mjeseca ramazana vjernici nakon ikindije (poslijepodnevnog namaza) uče dovu (molitvu) Gazi Husrev-begu na njegovom turbetu.
Moguće su posjete džamiji od strane turista u određenim vremenskim terminima.
Kuršumlija medresa
Kada govorimo o Gazi Husrev-begovoj džamiji ne možemo izostaviti i ostale znamenitosti koje su u sastavu Gazi Husrev-begovog vakufa.
Nasuprot džamiji, na njenoj sjevernoj strani, iza uličnog zida, nalazi se Gazi Husrev-begova medresa, sagrađena i osnovana 1537. godine. Gazi Husrev-beg je ovu medresu sagradio u spomen na svoju majku princezu Seldžuku i dao joj ime „Seldžukija“, a narod ju je zbog olovnog pokrivača na krovu prozvao „Kuršumlija“ (kuršum, turski olovo).
Kao arhitektonski spomenik ova medresa spada u najljepše spomenike starog Sarajeva i po svojoj ljepoti nimalo ne zaostaje iza džamije. Pročelje Kuršumlije medrese sa ulaznim vratima i dovratkom nadvisuje samu zgradu medrese, što na posjetioca ostavlja snažan dojam zbog izuzetne ljepote. Nad vratima su u pravilnim nizovima poredani stalaktiti koji potpuno ispunjavaju prema gore zasvođenu udubinu u masivnom dovratku.
Sa obje strane dovratka isklesane su u stijeni dvije poligone udubine, a svaka je prema gore nadvišena sistemom stalaktita koji se postepeno sužava. Nad ulaznim vratima medrese nalazi se kamena ploča, veličine 180 X 60 cm na kojoj je uklesan natpis u stihovima na arapskom jeziku. Natpis je smješten u šest elipsastih polja oivičenih cvjetovima i arabeskama, a u prijevodu glasi:
“Ovu građevinu podiže za one koji traže nauku, a za ljubav Boga koji uslišava molbe, Gazi Husrev, zapovjednik boraca za vjeru, (On je) izvor dobročinstva, ponos pravednih. Fejzur-rab joj reče hronostih: Stjecište dobrih, dom savršenih ljudi”
Preračunavanjem numeričkih vrijednosti arapskih slova upotrijebljenih u posljednjem distihu dobije se godina izgradnje medrese, a to je 1537. godina Nove ere.
Kada se uđe u njen atrijum čitav niz zanimljivih detalja privlači pažnju posjetioca: skladne kupole i interesantni šiljasti dimnjaci, a zatim kolonada stubova vanredne ljepote. Naokolo atrijuma nalaze se sobe u kojima su stanovali softe (studenti) medrese, a naspram glavnog ulaza nalazi se dershana (velika predavaonica).
Na sredini atrijuma je mali vodoskok koji se skladno uklapa u taj mirni ambijent, čineći sa njime vanredno uspjelu arhitektonsku cjelinu. Gazijina medresa je svojevremeno bila jedinstvena školska ustanova na Balkanu i po rangu joj nije bilo premca sve do samog Carigrada. Zbog toga se danas Kuršumlija sa pravom može smatrati pretečom današnjeg Sarajevskog univerziteta, a posebno Fakulteta islamskih nauka i Pravnog fakulteta.
Sarajevska sahat kula (jedini javni lunarni sat na svijetu)
Sarajevska sahat kula visoka je 30 metara a pretpostavlja se da je izgrađena u 16. vijeku, kada je izgrađena i sama Gazi Husrev-begova džamija.
Sat na kuli je jedini javni sat na svijetu koji mjeri vrijeme lunarno (prema mjesecu).
Po lunarnom vremenu sat na kuli pokazuje 12 sati u momentu astronomskog zalaska sunca. Dvanaest sati pokazuje i kada sunce izađe u ranu zoru što je veoma zanimljivo za posmatrati.
Kako se dužina dana svakodnevno mijenja, satni mehanizam je potrebno stalno podešavati. Sedmično podešavanje vrše muvekiti. Nekada su se obučavali u posebnim opservatorijima u Istanbulu. Sada svoje znanje prenose jedni na druge.
Ono što je vrlo zanimljivo je da je satni mehanizam nabavljen u Londonu. Samo dva takva su u svijetu: u Big Benu u Londonu i Sahat kuli u Sarajevu.
Mehanizam su 1875. godine iz Londona donijeli sarajevski trgovci, a poznati sarajevski sajdžija i kasnije muvekit je pozlatio kazaljke i brojeve na sva četiri brojčanika.
Interesantno je da kada sat na Sahat kuli, u vrijeme muslimanskog mjeseca Ramazana, pokaže 12 sati, kandilji se upale na Gazi Husrev begovoj džamiji, a nakon toga sa Žute tabije puca top koji označava prekid cjelodnevnog posta odnosno označava početak iftara.
Gazi Husrev begov bezistan
Gazi Husrev begov bezistan (natkriveni trg sa trgovačkim i zanatskim radnjama) još nazivaju i Stari bezistan ili Veliki bezistan.
Nalazi se u neposrednoj blizini Gazi Husrev begove džamije i sahat kule i predstavlja jednu od zadužbina Gazi Husrev bega.
Izgrađen je 1540. godine i u osmansko doba se u unutrašnjim radnjama trgovalo tekstilom. Svojim izgledom Gazi Husrev-begov bezistan podsjeća na Kapali čaršiju i bezistane u Istambulu.
U bezistan vode 4 ulaza, dva iz Gazi Husrev begove ulice, te po jedan iz Ferhadije i Zelenih beretki.
Uz bezistan je izgrađen i Tašlihan (Kameni han) koji je služio za prihvat putnika i njihove stoke za vrijeme Osmanlija. U požaru je izgorio 1879. godine, a ostaci se sada nalaze u sklopu hotela Evropa.
Gazi Husrev-begov bezistan proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine 2006. godine.
Careva džamija (najstarija džamija u Sarajevu)
Džamija je izgrađena 1457. godine od strane Isa bega Isakovića, tvorca Sarajeva. Nedugo zatim, već 1480. godine je izgorjela, da bi se ponovo 1566. godine izgradila u današnjem obliku.
Novu izgradnju je finansirao Sulejman Veličanstveni, po kome i nosi naziv. U to doba glavni arhitekt Carevine bio je mimar Sinan, a gradnju ove džamije je vodio ili netko od njegovih suradnika ili njegovih učenika.
Vrijedni nadgrobni spomenici nastali u razdoblju od 15. do 19. stoljeća, nalaze se na groblju iza džamije. Za par arhaičnih nišana iza mihraba pretpostavlja se da označavaju grob osnivača Sarajeva Isa-bega Isakovića.
Godine 1912. arhitekt Karl Paržik projektovao je zgradu Ulema-medžlisa i uspješno je ukomponovao u cjelinu s Carevom džamijom.
Želite li i vi posjetiti evropski Jerusalem? Rezervišite smještaj i upoznajte običaje, kulturu i historiju četiri najveće monoteističke religije na jednom mjestu:
Katedrala srca Isusova
Katedrala srca Isusova je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije i ujedno župna crkva istoimene župe. Nalazi se u sarajevskoj općini Stari Grad, na atraktivnoj lokaciji do koje vode glavne gradske šetnice. Od 1889., kad je blagoslovljena, stožer je duhovnog života katoličkog puka u Sarajevu. Posvećena je Srcu Isusovom.
Izgrađena je na inicijativu nadbiskupa Josipa Stadlera, koji je još 1882., dvije godine prije početka izgradbnje, počeo tražiti pogodno mjesto na kojemu će podići katedralnu crkvu.
Izgrađena je 1889. godine u stilu gotike, kada je Austrija stekla potpunu kontrolu nad gradom.
Ispred katoličke katedrale je podignut spomenik papi Ivanu Pavlu II, koji je 1997. godine baš u ovoj katedrali održao misu prilikom njegove posjete Sarajevu.
Franjevački samostan i crkva Svetog Ante
Crkva Svetog Ante na Bistriku predstavlja umjetnički najbogatiju franjevačku crkvu u Bosni i Hercegovini.
Samostan posjeduje veliki broj starih rukopisa i knjiga, umjetničkih slika, rukotvorina i crkvenih predmeta velikog značaja i vrijednosti, kao i vitraže na prozorima posebne umjetničke vrijednosti, koje je napravio slikar Ivo Dulčić. Crkva sv. Ante Padovanskog posljednji je izgrađeni sakralni objekt znamenitog arhitekte Josipa pl. Vancaša u Sarajevu, podignuta na mjestu srušene crkve iz 1882. godine. Današnji izgled crkva je počela dobivati šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je započela njena umjetnička obnova, koja je potrajala pune dvije decenije. Unutrašnji prostor crkve oplemenjen je vrijednim umjetničkim djelima istaknutih hrvatskih umjetnika.
Saborna crkva Presvete Bogorodice
Saborna crkva u Sarajevu jedan je od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu. Crkva se nalazi u samom centru grada, sa desne strane rijeke Miljacke. Saborna crkva u Sarajevu posvećena je rođenju Presvete Bogorodice. Izgrađena je 1874. godine u baroknom i bizantisko-pravoslavnom stilu.
Prije rata u njoj je bilo sjedište Mitropolije Dabrobosanske.
Stara pravoslavna crkva
Crkvu Svetih Arhanđela Mihaila i Gavrila još nazivaju i Stara pravoslavna crkva ili Stara crkva.
Prvi put se spominje 1539. godine, ali se pretpostavlja da potiče još iz 14. vijeka.
Crkva se nalazi nedaleko od Baščaršije i vrlo lako ju je pronaći. Opasana visokom kamenom ogradom pruža mir svima koji borave u njenom dvorištu.
Uz crkvu se nalazi i Muzej Stare pravoslavne crkve koji ima petu zbirku ikona po vrijednosti u svijetu. Osnovan je 1889. godine, a u njemu su izložene ikone, freske kao i ostale relikvije donešene iz ostalih pravoslavnih zemalja u Sarajevo.
Sigurno ste mnogo puta prošli pored ove crkve, a da niste ni znali kakvu ljepotu i umjetnička djela sadrži.
Aškenaška sinagoga
Aškenaška sinagoga se nalazi na lijevoj strani Miljacke, baš uz samu rijeku.
Izgrađena je 1902. godine i predstavlja treću po veličini sinagogu u Evropi i tada je Sarajevo dobilo svoj prvi objekat izgrađen u pseudomaurskom stilu.
Nekada je Sarajevo kitilo 8 sinagoga, ali nakon Drugog svjetskog rata Aškenaška sinagoga je ostala jedini aktivni jevrejski hram u Sarajevu.
Zanimljivo je da je njena unutrašnjost pregrađena na dva nivoa, pa se gornji sprat koristi za religijski život, a prizemlje za društveni život zajednice.
Muzej Jevreja
Malim prolazom iz Ferhadije koji vodi do Bašeskijine ulice, nadomak mjesta gdje se spajaju istok i zapad, ulazite u Veliku avliju ili Jevrejsku četvrt. Tu se nalazi Muzej Jevreja, jedan od depadansa Muzeja Sarajeva.
Sefardski Jevreji, koji su se naseljavali u Sarajevu, su se u veoma kratkom periodu izkristalisali kao priznati trgovci u Otomanskom carstvu. Prvi njihov hram, kasnije nazvan Stari hram je izgrađen 1581. godine.
Muzej Jevreja se nalazi baš u ovoj zgradi, najstarijoj sinagogi u BiH.
Radno vrijeme i cijene ulaznica pogledajte na zvaničnoj stranici Muzeja Sarajeva.
Muzej Sarajeva je izradio knjigu za djecu kojom su na zanimljiv način opisane priče iz muzeja. Pronaći ćete ih u depadansima Muzeja i besplatne su.
