Gradačačka kula
2 8 mjeseci

Ako ste ikad čuli za Gradačac onda vam je sigurno poznato i ime Husein kapetana Gradaščevića. Da biste doživjeli sve što ovo ime nosi sa sobom i značaj koji ima za Gradačac najbolje je početi od njegove uloge u ovom gradu.

Svi znaju ko je bio Husein-beg Gradaščević ili kako ga još zovu „Zmaj od Bosne“. Svako dijete iz Gradačca i okolice je više puta čulo priču o kuli koju je izgradio kapetan Gradaščević gdje je tada bila smještena vojska i vojna uprava. Ono što ga čini tako značajnim za Gradačac i ostatak Bosne i Hercegovine je ustanak koji je podigao protiv turskog sultana, tražeći autonomiju za Bosnu Hercegovinu. Ubrzo je „Zmaj od Bosne“ osvojio vezirski grad Travnik, te proglašen vezirom. O njegovim podvizima svjedoče mnoge priče i pjesme, a sama kula stoji i dan danas i podsjeća nas na jedno slavno doba i slavne Ijude koji su barem djelimično odredili sudbinu ovih krajeva.

Gradačac se pod osmanskom vlašću našao još 1519. godine, a prvi pomen sadašnjeg imena grada datira iz 1634. godine. Nakon Karlovačkog mira 1699. godine, Gradačac dobija na strateškom značaju, a već 1701. postaje palanka, a 1710. godine sjedište kapetanije. Polovinom 19. vijeka Gradačac je imao dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekolicinu mekteba i oko četrdeset trgovačkih i zanatskih radnji.

Sada vas vodimo kroz putovanje ovim zaista prelijepim gradom.

1. Kula “Zmaja od Bosne”

Danas, svi željni daška ovog prošlog vremena posjete kulu u Gradačcu. Sam pogled na zidine koje je okrużuju ispuni vas nekim strahopoštovanjem. A kamenom popločana cesta vodi vas ispod kamenog svoda, te uvodi pod sigurno okrilje njenih stoljetnih zidova.

Lokano stanovništvo se izuzetno ponosi kulom i čak je nazivaju starogradskom Ijepoticom. Njena kao snijeg bijela fasada je vidljiva iz svakog dijela grada i čak slużi kao svojevrsni orijentir, a posjetitelje zaintrigira i privlači nekom čudnom, neobjašnjivom silom.

Gradačačka kula je današnji izgled dobila u periodu između 1765. i 1824. godine, a njen najistaknutiji dio je upravo kula Husein-kapetana Gradaščevića, podignuta kao tip feudalnog dvorca utvrđenog radi sigurnosti. Kulu čine glavna zgrada sa tri etaže i toranj sa dodatna tri sprata. Osim Kule kompleks Starog grada ili Gradine čine tri ulazne kapije, tzv. karaule ili kapi-kule, sahat kula, te zgrada Gradske biblioteke, radiostanice i muzej, kao i zgrada Gimnazije, koje su nešto novije gradnje. Gradačačka kula, Bijela kula ili Kula „Zmaja od Bosne“, kako je još zovu, visoka je 18 metara, široka sedam i po, a debljina zidova koji je okružuju iznosi jedan metar, što ne čudi, jer je kula građena kao vojni kompleks, sistem odbrane grada, u kojem je bila smještena vojska i gradska administracija. Ispod kule postoje tuneli i podzemne prostorije, a kad se popnete na njen čardak na okolinu se pruža se pogled od 360 stepeni.

Ispod tvrđave nalazi se veliki gradski park, o kome lokalna zajednica izuzetno vodi računa, ako uzmemo u obzir uredno pokošenu travu, cvijetne površine i očuvane klupe. U parku se nalaze i dva monumentalna spomenika, od kojih je jedan posvećen palim borcima u proteklom ratu, dok drugi datira iz vremena Jugoslavije i podignut je u čast žrtava Drugog svjetskog rata. Pored ova dva spomenika, u parku se nalazi i nekolicina bista, posvećenih narodnim herojima, ali i Josipu Brozu Titu, doživotnom predsjedniku Jugoslavije.

Više fotografija pogledajte u našoj galeriji.

Gradačačka kula
Gradačačka kula

Sahat kula

Sahat kula u Gradačcu posljednja je sahat-kula izgrađena u BiH i proglašena je zasebnim nacionalnim spomenikom pod zaštitom države. Kula ima četiri zaobljene i jednu oštru stranu, a zbog slijeganja terena je pomalo i nakrivljena, zbog čega je mnogi porede sa popularnim tornjem u italijanskom gradu Pisa. Sat na kuli je radio do 1953. godine, ali danas od njega nema ni traga. Kao dio cjeline gradačačke tvrđave uvrštena je na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Sahat kula
Sahat kula

2. Džamija Husejnija

Neposredno pred ulaznom kapijom Gradačačke tvrđave, smjestila se Husejnija džamija, koju je 1826., godine sagradio Husein-kapetan Gradaščević i predstavlja njegov najveći arhitektonski doprinos, naročito ako uzmemo u obzir da se radi o jednoj od većih džamija u Bosni, naročito za to vrijeme. Džamija ima veliku oktagonalnu kupolu i tri manje kupole, te je uvrštena na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Nekada se u njenom sastavu nalazila i biblioteka, koja je prestala sa radom 1883. godine, te je nepoznata sudbina knjižnog fonda. U haremu džamije nalazi se i nekoliko nišana, od kojih su dva bez natpisa, dok ostali imaju epitafe na nesh-dželi pismu, pri čemu je najstariji iz 1854., a najmlađi iz 1918. godine.

Džamija Husejnija
Džamija Husejnija

3. Rodna kuća Husein-kapetana Gradaščevića

Kuća je izgrađena 1786. godine i predstavlja jedan od najboljih primjera očuvane tradicionalne, gradske begovske kuće. Danas je ova kuća porodični muzej i ulazak u njenu unutrašnjost povratak je 200 godina u prošlost. U kući su odrasle brojne generacije ugledne porodice Gradaščevića, kojima kuća i danas pripada, a 2015. godine je proglašena nacionalnim spomenikom.

Rodna kuća Husein-kapetana Gradaščevića
Rodna kuća Husein-kapetana Gradaščevića

4. Crkva svetog proroka Ilije

Gradnja pravoslavne crkve u Gradačcu otpočela je za vrijeme austrougarske uprave, 1882. godine, a crkva je osveštena 1887. godine. Za vrijeme svog postojanja, crkva je više puta obnavljana, a poslednje njeno renoviranje, koje je bilo potrebno zbog oštećenja u ratu, izvršeno je 2009. godine. Crkva je proglašena za nacionalni spomenik BiH u čijem sastavu se nalaze ikonostas sa 14 ikona na platnu, crkveni tron sa kompozicijom sv. Save, ikona Ilijinog uzlaska na nebo u ognjenim kolima, te drveni krst.

Crkva svetog proroka Ilije
Crkva svetog proroka Ilije

5. Katolička Crkva sv. Marka Evanđeliste

Katolička crkva u Gradačcu je izgrađena 1888. godine i posvećena je sv. Marku kao glavnom patronu i zašitniku župe Gradačac. Građena je u neogotičkom stilu, uglavnom od kamena. Dobar dio tog kamena je skidan sa zidina Gradine.

Katolička Crkva sv. Marka Evanđeliste
Katolička Crkva sv. Marka Evanđeliste

6. Hazna i Vidara

Priča o Gradačcu ne bi bila potpuna kad ne bismo spomenuli i dobro poznata vještačka jezera Haznu i Vidaru. Ova dva predivna jezera, znamenitosti grada, kako mještani vole da kažu, nastala su zapravo iz nužde, te kao spas Gradačca od obilnih poplava koje su ga zadesile 60-ih godina. Izgradnja brana na dotadašnjim potocima Hazna i Vidara je riješila problem, a ujedno donijela gradu bogatstvo kojeg  se  danas  ni  za  šta  ne bi odrekli. Jezera su za kratko vrijeme postala poznata kupališta tokom Ijeta, mjesto mnogih sportskih aktivnosti i dogadanja, te ugodan krajolik za šetnju tokom zime.

Rezervišite svoj smještaj u gradu Zmaja od Bosne:

Danas je jezero Vidara uglavnom mjesto koje posjećuju izletnici i lokalni pecaroši, a na njegovoj obali je oformljen i kajakaški klub. Različiti dijelovi jezera ostavljaju različit utisak na posjetioca. Jedan dio jezera je opkoljen vikendicama, koje stidljivo vire iz krošnji priobalnog drveća, drugi dio zauzima sterilna betonska brana, dok su na trećoj strani jezera ljudi dopustili prirodi da se poigra i ukrasi ga močvarnim biljkama koje su se smjestile u jednom od njegovih rukavaca. Jezero je krajem protekle decenije bilo popularno gradsko kupalište, međutim nakon havarije sa pucanjem brane 2010. godine, njegov značaj u tom pogledu opada.

Iako površinom manje, jezero Hazna je doživjelo veću popularnost i postalo omiljeno kupalište lokalaca. Nekoliko godina nakon njegove izgradnje, ovdje su se počele održavati različite kulturne manifestacije, između ostalih i Plava noć na kojoj je nastupao i legendarni pjevač Toma Zdravković. Hazna je i nakon rata u Bosni i Hercegovini nastavila da privlači posjetioce, međutim, jezero je vremenom onečišćeno i danas se ljudi slabije u njemu kupaju. 

Više fotografija pogledajte u našoj galeriji.

Hazna 2Vidara 2
Jezero Hazna i Vidara

8. Oklopni voz

Ono što je karakteristično za herojski Gradačac, je bitka za oklopni voz. U vrijeme kada su okupirani gradovi širom Bosanske Posavine dogodila se bitka i historijska pobjeda branilaca Gradačca.  Ova akcija je dovela do erupcije oduševljenja te je povratila borbeni moral među borcima cijele regije, a gradačačkim borcima je donijela značajne količine neophodnog naoružanja, municije i opreme a kao spomenik toj borbi i danas se na istom mjestu nalazi oklopni voz.

Oklopni voz
Oklopni voz

9. Sajam šljive

Bogatstvo ovog kraja je nadaleko poznato po izuzetno kvalitetnom i obilnom urodu šljive. Sasvim spontano se rodila ideja o organizovanju sajma šljive, koji sad već ima tradiciju od 45 godina. Zanimljiva je priča o tome šta je bio povod da ova manifestacija započne svoj razvojni put. Naime, jedna godine je šljiva u Gradačcu i okolini tako dobro rodila da šljivari jednostavno  nisu  znali  šta bi s njom, niti su je mogli prodati ili upotrijebiti. Zato su došli na ideju organizovanja prvog sajma koji su nazvali „Dani šljive“. Danas to nije samo sajam. Danas je to eksplozija boja, mirisa i okusa, cijela paleta događaja, izlagača, kupaca i kušača. I onih koji samo žele da prošetaju Gradačcem i budu dio svega toga.

Mapa svih lokacija:

Izvori:

2 thoughts on “Gradačac – Šta posjetiti?

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.