Teško ćete doći od glavnog grada Bosne i Hercegovine do bilo kojeg mjesta u Tuzlanskom kantonu, a da ne prođete kroz Kladanj i da vas njegovi planinski biseri ostave bez daha. Mogli bismo čak reći da Kladanj predstavlja svojevrsni prolaz, stoji kao čuvar na odškrinutim vratima i poziva vas da uđete i da se prošetate uokolo, da otkrijete što sve obronci planine Konjuh, te kanjoni Drinjače i Ujiče nude.
Cijelo područje Kladnja proglašeno je vazdušnom banjom, te su stoljećima Ijudi iz raznih krajeva dolazili u Kladanj i na obronke Konjuha da se nadišu čistog zraka. Možda je tako pogodan geografski položaj Kladnja, te bogatstvo šumom i vodom jedan od razloga što su se Ijudi ovdje nastanjivali hiljadama godina. Pa čak i samo ime Kladnja zauvijek je vezano za šumu. Potiče iz osmanskog perioda od turske riječi klada koja se i dan danas koristi za balvan.
Područje planine Konjuh proglašeno je zaštitnim pejzažom a mi vam predstavljamo koji su to planinski biseri koje morate obići prilikom posjete Kladnju.
Muška voda
Kladanj je uistinu gradić koji nas na svakom koraku podsjeća na davno prošlo vrijeme i vraća stoljećima unatrag. Već sa glavnog magistralnog puta, možete primijetiti kako se on račva i nestaje u šumovitim predjelima praćen žuborom vode kojom je ovaj kraj izuzetno bogat. I posebna je to voda, planinska, čista, hladna. A i zdrava, kako tvrdi lokalno stanovništvo. Čak je obližnji izvor mineralne vode opisivan kao izvor mladosti, a vodi pripisivana svojstva jačanja organizma i fizičke snage, naročito kod muškaraca. Zato je izvor kasnije i dobio popularno ime „Muška voda“. Danas na toj lokaciji osim jačanja čudotvornom vodom, možete uživati na čistom planinskom zraku i raznim sportskim aktivnostima koje omogućuje kompleks „Muške vode“.
Djevojačka pećina
Kladanj je bogat pećinama među kojima su “Titova pećina” i pećina Bebrava koja je nedavno otvorena za posjetitelje. Svakako, najpoznatija pećina na području Kladnja je “Djevojačka pećina” a nalazi se u mjestu Brateljevići.
Ako se pažljivo zagledate u zidove “Djevojačke pećine”, vidjećete gravure naizgled nespretno uklesane. Arheolozi kažu da potiču iz antičkog doba. Njena prostrana dvorana sa izvorom u najudaljenijem kutku sigurno je nekada predstavljala sigurno skrovište za naše nepoznate umjetnike.
Legenda kaže da je jedna djevojka za dokaz svoje hrabrosti grupi mladića, ušla u pećinu u sred noći da zahvati vode s njenog izvora. Kao dokaz o svom poduhvatu trebala je zabosti vreteno u zemlju kojim je slučajno probola i kraj svoje haljine. Kad je htjela ustati osjetila je da je nešto vuče i od straha srce joj je puklo. Danas možete posjetiti Djevojačku pećinu, proći duž njenih nepravilnih okomitih zidova, napiti se vode sa izvora i diviti gravurama davnih umjetnika.
Paučko jezero
Još jedan planinski biseri kojeg morate posjetiti je Paučko jezero, ili kako ga mnogi nazivaju Gorsko oko. Prirodnog je porijekla i nastalo je od par potoka čija se voda slijevala u kotlinu.Izgradnjom male brane, nivo jezera je podignut, te jezero ima stalni dotok sviježe i čiste vode.
Dužina jezera je oko 150 metar, širina oko 60 metar, a dubina jezera se kreće izmedju 3 i 4 metra.
Jezero je smješteno na 650 metara nadmorske visine, okruženo šumom i u prelijepom planinskom ambijentu.
Osim njegove ljepote, različitost flore i faune čine ga još interesantnijim za posjetioce
Nekropole stećaka
Za nekropole stećaka ne možemo reći da su planinski biseri jer nisu nastali djelovanjem prirode ali, svakako, stećci su lijepo uklopljeni u planinski pejzaž i obično se nalaze “uz put” prema ostalim lokacijama pa vrijedi iskoristiti priliku i posjetiti ih.
Jasnu potvrdu važnosti ovog područja kroz barem 1000 godina predstavljaju i brojni stećci, tačnije njih 436 koji se mogu vidjeti raspoređeni u nekoliko nekropola, a poneki raštrkani na obroncima Konjuha.
U naselju Gojsalići, u samom centru sa desne strane puta na manjem uzvišenju nalazi se nekropola sa stećcima. Parcela na kojoj se nalaze stećci je jedna od uređenijih parcela sa informativnom tablom. Međutim, dobar dio stećaka je oštećen, utonuo u zemlju ili obrastao niskim rastinjem. Nekropola broji 48 stećak. Najviše je prisutan oblik sljemenjaka s postoljem.
Na makadamskom putu od naselja Noćajevići-Jelačići-Brgule nalazi se nekoliko nekropola sa stećcima. Pored nekropola na lokalitetu Djevojka i Toluša na udaljenosti od oko 3 kilometra nalaze se još dvije nekropole sa stećcima sa desne strane puta.